Slavic Folkloristics home aa

Predavanje Ambroža Kvartiča o urbanim legendama 19.02.2021.

19.02.2021. godine je Ambrož Kvartič (slovenački etnolog i folklorista, radio i TV novinar, književnik, autor monografije Pa se je to res zgodilo? Sodobne povedke v Sloveniji) održao predavanje o urbanim legendama.

Polazeći od opozicije emskog  i etskog pristupa Ambrož je istakao ulogu Amerikanca Jana Harolda Brunvanda i njegove knjige The Vanishing Hitchhiker: American Urban Legends and Their Meanings koja je naziv urbane legende uveden u folkloristiku. Predavač je istakao da je sam naziv vremenom široko prihvaćen u mnogim kulturama i da se upotrebljava već u daleko širim okvirima, te je ponudio četiri konceptualizacije – urbane priče su 1) opskurne priče za čiju istinitost nema dokaza, 2) neproverene, neistinite, lažne informacije, fake news, 3) obeležje čoveka koji je u gradu postao poznat, 4) markeri urbanosti. Primeri sa fotografijama soba celjskog hostela koje su nazvane i oslikane po celjskim legendama su ilustrovale turistički uspešno osmišljeno korišćenje urbanih legendi. Naziv „ubbana legenda“ je i u slovenačkom jeziku izašao izvan okvira pričica o gradskim događajajima, a u razgovoru koji je usledio više učesnika je potvrdilo takvu pojavu i u svojim kulturama.

Larisa Fialkova je navođenjem teksta „How Old Are Modern Legends?“ Alfreda Messerlija, objavljenom u časopisu Fabula otvorila dugi i dinamičan razgovor o starini i migraciji tema i postojanju urbanih legendi i pre no što su one stekle svoj naziv. Pomenuto je i mišljenje Svetlane Tolstoj o crtama toponimijskih legendi koje se nalaze u savremenim urbanim legendama. Na predlog Dejana Ajdačića Olesji Bricinoj da formuliše krajnje zaoštrene teze o nedostatcima žanrovskih određenja pripovednih vrsta, Bricina je odgovorila da ona nije isključivi protivnik žanrova, već da predlaže raspravu u kojoj bi se uočilo da je intencija kazivača koja nije fiksirana u zapisu njegovog teksta veoma važna, te da je njoj blizak pristup koji su Svetlana Tolstoj i Ljudmila Vinogradova primenile u opisu rusalki, u kome su brojni aspekti dobili svoje mesto. Razgovor je zaokružen rečima Ljiljane Marks o dinamičnosti žanrova i potrebi da se o njima raspravlja.