Suzana MARJANIĆ (1969). Znanstvena savjetnica  Instituta za etnologiju i folkloristiku u Zagrebu gdje ostvaruje interese za teorije mita i rituala (disertacija: Mitsko u usmenoknjiževnom — tragom Nodilove re/konstrukcije “stare vjere” Srba i Hrvata. IEF rkp. 1774, 2002.), kulturnu i kritičku animalistiku te izvedbene studije. Nastavna djelatnost: Vanjska suradnica (predavačica) Odsjeka za etnologiju i kulturnu antropologiju Sveučilišta u Zadru, Poslijediplomskoga studija književnosti, izvedbenih umjetnosti, filma i kulture na Filozofskom fakultetu u Zagrebu i Odsjeka za kroatologiju na Hrvatskim studijima Sveučilišta u Zagrebu. Tekući projekti: Suradnica projekta Naracije straha: od starih zapisa do nove usmenosti i projekta Kulturna animalistika: interdisciplinarna polazišta i tradicijske prakse.

Ljiljana MARKS (1949), folkloristica i kroatistica. Diplomirala, magistrirala i doktorirala na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Od 1974. godine zaposlena u Institutu za etnologiju i folkloristiku u Zagrebu. Njezini istraživački interesi usmjereni su ponajprije na usmenu književnost: na terenska i arhivska istraživanja, stilističke postupke tradicijskih pripovjedača, povijesne i suvremene zapise i pristupe usmenoj književnosti, na povijesne i stilske značajke suvremenih folklornih žanrova, na (usmeno)književnu topografiju (npr. Zagreb, Beč, Konavle), na uporabe i artikulacije usmenih priča u historiografskim, književnim i didaktičnim tekstovima te u političkom ili promidžbenom diskursu, na biblijske motive u hrvatskoj proznoj i poetskoj usmenoj tradiciji.

Ермис ЛАФАЗАНОВСКИ (1961) филолог, доктор по филолошки науки, работи во Институтот за фолклор „Марко Цепенков“ – Скопје. Од октомври 2019 год. е и актуелен директор на Институтот за фолклор. Главните истражувачки интереси му се: народните приказни и легенди, урбаниот фолклор, визуелната култура, визуелната реторика на фолклорот. Има реализирано неколку студиски престои во странство: Јоенсу, Финска (1995), Чикаго, САД (1995), Загреб, Хрватска (2006), Берлин, Германија (2008), Грац, Аустрија (2008), Белград, Србија (2009), Кишинев, Молдавија (2009).

Антоанета ОЛТЯНУ (1968) - филолог, доктор филологических наук, профессор Факультета иностранных языков и литератур Бухарестского университета; работает в департаменте русской и славянской филологии. Занимается сравнительной фольклором, народными верованиями, народной мифологией, а также румынским фольклором.

Saša BABIČ (1979), slavistka (dipl. rusistka in slovenistka), doktorica slovenskih književnosti (2012), znanstvena sodelavka na Inštitutu za slovensko narodopisje ZRC SAZU in docentka za folkloristiko (2017). Ukvarja se s folkloro, predvsem s folklornimi obrazc, tj. od najkrajših oblik – pozdravi, kletvice, pregovori, uganke –, do daljših, kot so zagovori in molitve itd. Za raziskave uporablja predvsem okvir etnolingvistike in semiotike. Nabor gradiva črpa iz arhivov (v namene diahronih primerjalnih raziskav) ter s terenskim delom (predvsem za pridobitev sodobnega gradiva in vpogled v njegovo sodobno vpetost v družbo za sinhrone raziskave; večinoma je teren opravljala v Sloveniji, deloma v Estoniji 2017–2019). Je članica AIP-IAP (International Association of Paremiology), komiteja Belief Narrative Network (BNN) in komiteja Commettee on Charms, Charmers and Charming pri International Society for Folk Narrative Research (ISFNR) ter International Society for Ethnology and Folklore (SIEF).